Npr. kad zvučnik ima preporučenu snagu od 50-200w kolko bi watta bilo najbolje za njega? i kolko se smije prekoracit ta snaga a da se zvucniku nista ne dogodi?

Zvucnik koji ima preporucenu snagu pojacala od 50 do 200W mozes ostetiti prije sa pojacalom sinusne snage od 35W nego sa pojacalom sinusne snage od 100W.
Zasto... pa zato sto nejako pojacalo ce lakse zaci u clipping podrucje kada se vrhovi signala (pikovi) "rezu" a sto pogubno moze biti za visokotonac.
No ako si covjek sa normalnim sluhom, ti zvucnici mogu raditi s bilo kojim ispravnim pojacalom, a ako zvucnik i zadje u "opasno" podrucje, upozoriti ce te sa reskim i izoblicenim zvukom.
Dakle, u globalu, za zvucnik je uvijek bolje snaznije pojacalo, jer ce to snaznije pojacalo teze zaci u pogubno clipping podrucje.

filipj wrote:
U novije vrijeme proizvođači zvučnika preferiraju podatak o preporučenoj snazi pojačala. nekada se snaga izražavala na razne načine i zvala se RMS, sinus, program, vršna snaga itd...
Preporučena snaga je uglavnom marketinški pojam jer proizvođači čine sve da si ne zatvore tržište. mnogi zvučnici koje poznajem ne mogu dobro proraditi bez kvalitetnih 100W po kanalu a po preporuci pojačala od strane proizvođača stoji da je min 25 W.
Pretpostavljam da se ti brineš radi sigurnosti. Za to nema garancije. Sa 25 W pojačalom možeš skuriti 200 W zvučnike ako ga otjeraš u kliping. U tome smislu, kao što već netko prije mene reče, manje je opasno snažnije pojačalo. No naravni i sa njkim moš spalit zvučnike..
Pouka? Koristite opremu razumno i sve će bit u redu. Ne pretjerujete a pogotovo sa uzdizanjem tonskih kontrola koje pri većim snagama mogu bit fatalne..

Osim navedenih stvari, i glazbeni žanr igra određenu ulogu kod snage. Primjerice kod malih pop, jazz ili blues sastava pojačalo od svoji realnih 50 watta će biti više nego dovoljno, doli kod velikoh orkestara- sanga od 100 watta će biti nužan preduvjet za iole kvalitetniju reprodukciju. E da, zaboravih još jednu stvar, tip zvučničke konstrukcije ima značajnu ulogu.

Koliko god se ovo pitanje činilo jednostavno, ono je sve samo ne jednostavno. Od tri ponuđena odgovora koja si (prije ovog mojeg) dobio u ovoj temi, sva tri su potpuno točna. Što nam to govori? Ovo je tema koja se ne može ograničiti na jedinstven i isključiv odgovor jer pravila nema.

Dapače, borba oko pitanja koliko je snage dovoljno se vodi već desetljećima, kako među entuzijastima, tako i među profesionalcima diljem svijeta.

Naime ako sagledamo zvučnik kao dinamički teret (što on u svojoj suštini jest - dakle zvučnik = varijabilni otpor koji ovisi o frekventnom području u kojem radi, a gdje je otpor šire poznat kao vrijednost impedancije zvučnika, no malo je znano da se ona mijenja sa reproduciranom frekvencijom - tj. nije ista na 35 Hz ili na 12 kHz) lako možemo shvatiti da je situacija mnogo složenija nego što smo u prvi mah mislili. Dodamo li tome još i stupanj pojačanja, pa da se ne bacam još i u matematiku, već smo debelo zaglibili u složene elektroakustičke relacije.

Kada bismo tvoj upit pojednostavnili i povukli paralelu sa autima, otprilike bi pitanje bilo isto kao da si pitao kakve će biti performanse auta ako je proizvođač za svoju šasiju preporučio motore snage od 85 - 150 KS. Jesu li to trubo ili atmosferski motori ili benzinski ili dizelski i ako pri tome ne znamo tip šasije, vrstu podvozja/ovjesa i prije svega masu šasije, malo smo si pomogli sa samim podatkom o snazi motora.

Mada, u konačnici, ako bi se mene pitalo za neku 'polaznu točku', onda bih isto rekao i za aute kao i za pojačala - sa više snage, obično bude više zabave.

Različiti zvučnici nude različita rješenja. Imao sam doma mali VMPS koji je deklariran na 8 ohma, lokao snagu poput kakvog alkosa koji troši na badelovu cugu. Bio je trostazne konstrukcije, sada posjedujem tzv. line array koji radi na 4 ohma, ali tus u druge peripetije, veliki broj drajvera na donjem spektru, tri drajvera na srednjem spektru i jedan drajver na visokotoncu, a skretnica ima djelova barem za još jedan par zvučnika. Želim napomenuti da kompleksnost konstrukcije zahtijeva i adekvatnu amplifikaciju.
Malo specificiraj svoje zvučnike-možda skratimo elaboriranje.

Uvijek sam se držao pravila da je snaga kutije cca onoliko koliko wati ima woofer. Npr. kutija s mog avatara ima dva mala Vifa woofera od 9,5 cm za koje se može naći podataka kao "Long term power po IEC18.3 ( ma šta to značilo )= 60W , Short term power po IEC18.2 ( ma šta to značilo ) = 90w, a ja sam imao podatak da je nominalna snaga 20 W i znam da je magnet prom. 72 mm. U kutiji su 2 takva zvučnika (20W 8 oma u paraleli) i kad me pitaju koliko ima wati uvijek kažem minimalno 40 W na 4 oma ( pa nek si misle ), a nisam nikad koristio pojačalo slabije od 50 W. A to koliko svakom zvučniku odnosno kutiji treba da prosvira je potpuno druga priča. Sama skretnica je posebna priča koja može stvari mijenjati u nedogled. Eto to su moja razmišljanja ukratko, za normalno slušanje u stanu nema bojazni za pregaranje ako je pojačalo jače.

Filipe,sve kontrole na +10dB i vatra

(nemoj ni slučajno...samo se šalim)

aha kužim znaci više snage bolje,al ako pojačalo ima vise snage nego kaj je preporučeno za zvučnik,dal ga onda smijemo odvinut do kraja ili ne,vidio sam neke sisteme na webu gdje pojačala imaju dosta vise snage od zvučnika? uzmimo npr. klipsch p-39f njemu na specifikaciji piše 50-1000w preporučeno i ima napisano peak snagu(1600w) a to je mislim najveca snaga koju zvučnik može podnjet da da mu se niš ne dogodi tak sam barem negdje pročitao... i ako se na njega stavi pojačalo od 1600w i odvine do kraja i slušamo tak 3-4 sata(misli da bi bez sluha ostali) hoče li njemu bit kaj ili ne?
i koja je razlika između: music pwr handing capacity,nominal handling capacity,sinusne snage,rms snage, Power (W, long/short term) itd.

pa ne pitam za neke određene zvulje nego ovak općenito